Rijetko koji kvart istodobno nudi obilje zelenila, dobru infrastrukturu, kvalitetne stanove i obilje sadržaja za građane svih dobi. Kvart Dugave jedan je od takvih kvartova. I zato su Dugave jedinstvene ne samo u Hrvatskoj, nego i na urbanističkoj mapi svijeta.
Sredinom sedamdesetih Skupština općine Novi Zagreb raspisala je javni natječaj za projekt izgradnje novog kvarta u Dugavama. Natječaj je tražio idejno rješenje za kvart koji će kreirati višu kvalitetu života od tada aktualnih kvartova-spavaonica. Inicijatori su tražili inovativna rješenja, temeljena na najsuvremenijim smjernicama arhitekture i urbanizma.
Kvartu je ime dao Gustav Krklec, poznati hrvatski pjesnik, a projektirali su ga ugledni i talentirani arhitekti Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Tomislav Bilić i Zdenko Vazar. Dugave kakve poznajemo plod su sinergije ovih četiriju iznimno talentiranih arhitekata. Od prve zamisli do realizacije nadvladavali su brojne izazove i pronalazili inovativna rješenja koja će stvoriti kvalitetno mjesto za život, prilagođeno svim dobnim skupinama, bogato zelenilom i opremljeno svom potrebnom infrastrukturom. Rezultat je nadmašio sva očekivanja. Novogradnja i Novi Zagreb u Dugavama su pokazali svoje najljepše lice.
Dvije su godine arhitekti projektirali svaki detalj naselja, a 25. svibnja 1977. položen je kamen temeljac. Nakon četiri godine gradnje, 1981. godine, 11.600 stanovnika uselilo se u 4500 stanova, koliko je stanova tada imao ovaj kvart. Arhitekti su bili toliko zadovoljni konačnim rezultatom svog rada da su svi kupili stanove u novoizgrađenom naselju - i tamo se i preselili. Teško je zamisliti veću potvrdu zadovoljstva i povjerenja arhitekata u projekt Dugave.
Posebno je zanimljiva bila politika useljavanja. Diio stanova podijeljen je vojnim dužnosnicima tadašnje JNA, dio socijalno ugroženim obiteljima, a dio stanova prepušten je slobodnom tržištu. Time se stvorio živahan miks različitih ljudi, navika i kultura, posve u skladu s tadašnjim svjetonazorom i željom da se gradi egalitarno društvo i omogući vertikalna društvena propusnost.
Izgradnja boljeg naselja
Arhitekti Dugava željeli s ublažiti grubu pravokutnost klasične gradnje novih kvartova i time dobiti humaniji, topliji kvart. Umjesto kvadratnog tlocrta, Dugave se razvijaju u valovitim, okruglim i polukružnim strukturama.
Zgrade su postavljene pod kutem od 45 stupnjeva, čime se zaobišla strogost i monotonost moderne gradnje. Dijagonalni prijelazi za pješake i veliki zeleni parkovi, livade i površine za igru i rekreaciju i dan danas su zaštitni znak Dugava.
Posebno je lijep zeleni prsten, jedinstvena kružna ulica Svetog Mateja, koja obgrljava Dugave stablima i raskošnim zelenilom. Osim što štiti Dugave od buke, ona je i idealan poligon za opuštene šetnje, vožnju bickila ili rola, dakle pravi raj za obitelji s djecom.
Zanimljivi su i nasipi protiv buke, obrasli zelenilom, koji štite tišinu i ugodnost stanovanja od brzih prometnica koje okružuju. Tijekom gradnje Dugava doista se mislilo na sve aspekte kvalitete života.
Kvart je dobio i školu, vrtić, knjižnicu, ljekarne, dom zdravlja i zanimljivo građen trgovački centar, Oktogon, inspiriran znamenitim zagrebačkim Oktogonom koji povezuje Cvjetni trg i Ilicu. Time su Dugave ponudile sve važne životne sadržaje kako bi život stanovnika bio jednostavniji i ugodniji.
Projekt novog naselja Dugava u svoje je vrijeme bio toliko inovativan da su o njemu iscrpno pisali domaći - ali i strani mediji. S vremenom su uslijedile nagrade, a i danas Dugave predstavljaju primjer dobre prakse za urbaniste i arhitekte širom svijeta.
Prilagodljivi i kvalitetni stanovi
Nije samo naselje inovativno i pametno građeno - i stanovi su bili projektirani s posebnom pažnjom. Arhitekti su željeli stvoriti stanove koji će stanarima pružiti puno mogućnosti za adaptaciju i prilagodbu njihovim potrebama.
Zanimljivo je kako je velik broj stanova bio dvoetažan. To je omogućilo bolju iskoristivost stubišta i doprinijelo kvaliteti stanovanja. Zahvaljujući solidnoj gradnji, ovi su stanovi i danas ugodni za život i u odličnom stanju.
Dugave - dokaz kako su “sretni gradovi” mogući
Još od renesanse graditelje i filozofe je preokupirala ideja stvaranja tzv. “sretnog grada”. - mogućnosti da se kroz gradnju stvori poligon za idealan život. Već je tada zamijećen utjecaj prostora i urbanističkog planiranja na sreću i zadovoljstvo ljudi.
Kroz stoljeća istraživanja i iskustva formirale su se postavke modernog urbanizma koje ponekad, sretnim spletom okolnosti, dobiju priliku biti realizirane u svojoj punini. A tu su sreću imale baš Dugave. Četrdeset godina Dugava potvrdilo je i učvrstilo uvjerenje stručne javnosti o tome što je važno kad se gradi i kako bi, zapravo, trebalo promišljati svaki novi kvart.
© 2024. MEŠIĆ COM d.o.o.
